Što je zapravo imposter sindrom?
Imposter sindrom (poznat i kao sindrom varalice ili uljeza) nije službena dijagnoza, ali za mnoge je vrlo stvaran dio karijerne svakodnevice. Riječ je o psihološkom fenomenu u kojem, unatoč dokazanim sposobnostima i rezultatima, osoba vjeruje da je nekompetentna i da će ju kad-tad netko “razotkriti”.
Iako se može činiti kao iracionalan strah, imposter sindrom najčešće pogađa upravo one koji su ambiciozni, visoko obrazovani, odgovorni i perfekcionisti. Ironično, što ste sposobniji to je veća šansa da se suočite s ovim osjećajem.


Što kaže LinkedIn
Prošli tjedan smo na LinkedInu proveli anketu s pitanjem:
‘Jeste li ikada na poslu osjetili imposter sindrom?’
Rezultati su bili (ne)iznenađujuće potvrdni, s više od 80 % profesionalaca koji su odgovorili da su iskusili ovaj osjećaj.
Ključni znakovi imposter sindroma
Prepoznati imposter sindrom prvi je korak prema njegovom nadilaženju. Evo nekoliko čestih znakova:
1. Stalna sumnja u vlastite sposobnosti: Bez obzira na postignuća, osjećate da niste dovoljno dobri ili da ste “samo imali sreće”.
2. Umanjivanje uspjeha: Zasluge pripisujete drugima, vanjskim okolnostima ili pukoj sreći – rijetko sebi.
3. Strah od razotkrivanja: Osjećate kao da živite pod maskom. Stalno vas prati strah da će drugi otkriti da “niste toliko sposobni”.
4. Perfekcionizam i potreba za stalnim dokazivanjem: Uvijek se može bolje. Bez obzira na rezultate, osjećate da još niste zaslužili priznanje.


Kako se oduprijeti imposter sindromu?
Iako možda nikad u potpunosti ne nestane, imposter sindrom možete naučiti prepoznati, smanjiti njegov utjecaj i iskoristiti ga kao motivaciju. Evo kako:
1. Prepoznajte ga: Prvi korak je svjesnost. Umjesto da slušate onaj unutarnji glas koji vas kritizira, zastanite i osvijestite da taj osjećaj nije činjenica – to je samo emocija.
2. Vodite dnevnik postignuća: Zabilježite i najmanje uspjehe. Kada vas preplave sumnje, imat ćete konkretan podsjetnik na to koliko ste postigli – crno na bijelo.
3. Razgovarajte o tome: Otvoren razgovor s kolegama ili mentorom može otkriti da i drugi prolaze isto. Ta svijest donosi olakšanje i stvara prostor za međusobnu podršku.
4. Prepoznajte perfekcionizam: Visoki standardi mogu biti korisni, ali kada prerastu u stalno nezadovoljstvo sobom, onda su destruktivni. Učite iz grešaka i slavite napredak, a ne samo savršenstvo.
5. Prihvatite komplimente: Koliko puta ste automatski negirali kada vas netko pohvali? Vrijeme je da tome stanete na kraj. Sljedeći put zastanite jednostavno recite: “Hvala.” Bez objašnjavanja, umanjivanja i spuštanja vlastitog uspjeha.
Može li imposter sindrom imati i dobru stranu?
Kao i mnogo drugih stvari u životu i imposter sindrom ima svoju drugu stranu – sve je stvar perspektive.
Kada se svjesno nosimo s njim, imposter sindrom može biti i prednost. Evo nekoliko načina kako ga preokrenuti u svoju korist:
1. Potiče kontinuirano učenje: Osobe koje sumnjaju u svoje znanje i sposobnosti često ulažu više u edukaciju, razvoj i istraživanje. Rezultat? Mnogi od njih postaju vrhunski stručnjaci.
2. Gradi emocionalnu otpornost: Unutarnje borbe nas uče kako se nositi s kritikama i neizvjesnošću. S vremenom razvijamo veću otpornost i stabilnost.
3. Otvara prostor za povezivanje: Kada otvoreno govorimo o svojim nesigurnostima, gradimo povjerenje s drugima. Iskrenost stvara jače, autentičnije timske odnose.
4. Smanjuje razvitak ega: Za razliku od samouvjerenosti koja prelazi u aroganciju, imposter sindrom nas drži prizemljenima. Ljudi koji ga osjećaju često ostaju otvoreni za kritike i učenje – i tako ne prestaju rasti.
5. Potiče traženje povratne informacije: U želji da potvrde svoju vrijednost (ili zbog straha od greški), ljudi s imposter sindromom češće traže feedback. Zato brže uče i brže napreduju.
Zapamtite za kraj…
Imposter sindrom možda nikada neće potpuno nestati, ali to ne znači da mora upravljati vašom karijerom. Učenje kako ga prepoznati i staviti u perspektivu ključ je za osobni i profesionalni razvoj, ali i za nošenje s njim. Osjećaj da ne pripadate često je znak da ste zakoračili izvan svoje zone komfora, a upravo se tamo događa rast. 💪